Djela apostolska (koinē grčki: Πράξεις Ἀποστόλων, Práxeis Apostólōn; latinski: Actūs Apostolōrum) peta su knjiga Novog zavjeta; govori o osnivanju kršćanske Crkve i širenju njezine poruke Rimskim Carstvom. Daje izvještaj o službi i djelovanju Kristovih apostola u Jeruzalemu i drugim regijama, nakon Kristove smrti, uskrsnuća i uzašašća.
Djela apostolska i Evanđelje po Luki čine dvodijelno djelo, Luka – Djela apostolska, istog anonimnog autora. Obično se datira oko 80. – 90. godine, iako neki znanstvenici sugeriraju 90. – 110. Prvi dio, Evanđelje po Luki, govori kako je Bog ispunio svoj plan za spasenje svijeta kroz život, smrt i uskrsnuće Isusa iz Nazareta, obećanog mesije. Djela apostolska nastavljaju priču o kršćanstvu u 1. stoljeću, počevši od Isusovog uzašašća na nebo. Prva poglavlja, smještena u Jeruzalemu, opisuju Dan Pedesetnice (dolazak Duha Svetoga) i rast crkve u Jeruzalemu. U početku su Židovi prijemčivi za kršćansku poruku, ali kasnije se okreću protiv Isusovih sljedbenika. Nakon što su je Židovi odbacili, poruka se pod vodstvom apostola Pavla prenosi poganima. Kasnija poglavlja govore o Pavlovom obraćenju, njegovoj misiji u Maloj Aziji i Egeju te konačno o njegovom zatočeništvu u Rimu, gdje, kako knjiga završava, čeka suđenje.
Luka-Djela apostolska pokušaj su odgovora na teološki problem, naime kako je Mesija Židova došao do toga da ima pretežno nežidovsku crkvu; odgovor koji pruža jest da je Kristova poruka poslana poganima jer su je Židovi u cjelini odbacili. Luka-Djela apostolska mogu se promatrati i kao obrana (ili „isprika“) Isusovog pokreta upućenog Židovima: većina govora i propovijedi u Djelima apostolskim upućena je židovskoj publici, a Rimljani služe kao vanjski arbitri u sporovima koji se tiču židovskih običaja i zakona. S jedne strane, Luka prikazuje Isusove sljedbenike kao sektu Židova i stoga imaju pravo na pravnu zaštitu kao priznata religija; s druge strane, Luka se čini nejasnim u pogledu budućnosti koju Bog namjerava Židovima i kršćanima, slaveći židovstvo Isusa i njegovih neposrednih sljedbenika, a istovremeno naglašavajući kako su Židovi odbacili Božjeg obećanog Mesiju.